Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja broji nešto više od 10.000 stanovnika. Podstrana je skupni naziv za niz manjih naselja smještenih uz obalu; od "Bajnica", najzapadnijeg naselja župe "Jesenice" do rijeke "Žrnovnice", zapadne granice drevne "Poljičke republike". Podstrana se nalazi 10-ak kilometara južno od Splita i 14 km sjeverno od Omiša. Sa oba grada povezana je redovitim autobusnim linijama. Podstrana se sastoji od nekoliko obalnih naselja ("Mutogras", "Sveti Martin", "Grbavac", "Grljevac", "Miljevac", "Strožanac") i starog naselja smještenog na 200 metara nadmorske visine, ispod brda "Perun", pod nazivom "Gornja Podstrana". Iz tog starog naselja, koje je kroz cijelu svojoju povijest bilo dio "Poljičke republike", tijekom 20. stoljeća razvila su se obalna naselja, prvenstveno zbog razvoja turizma i izgradnje Jadranske magistrale. Poljoprivreda je i danas važan dio lokalnog gospodarstva, uglavnom zahvaljujući proizvodnji povrća u "Podstranskom polju", velikoj površini položenog plodnog zemljišta koje se nalazi u neposrednoj blizini mora, što je vrlo neuobičajeno za ovo područje, gdje se planine obično protežu izravno u more. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi ovog priobalnog područja i odličnoj kvaliteti tla, "Podstransko polje" također rađa plodovima najukusnijih bresaka ("prasaka" po domaći), po kojima je Podstrana nadaleko poznata.
Prema najranijim povijesnim izvorima, prvi poznati stanovnici Podstrane bili su Iliri, pripadnici plemena "Dalmati". Arheološki ostaci grčkog naselja pronađeni podno brda Mutogras. Krajem 1. stoljeća prije Krista Rimljani osnivaju jedno od najstarijih naselja u ovom slikovitom području, zvano "Pituntium" iz čijeg imena se kroz stoljeća razvo današnji naziv "Podstrana". Rimski pisac Plinije Stariji iz prvog stoljeća poslije Krista spominje rimsko naselje pod nazivom "Pituntium" koji se nalazi na području današlje Podstrane. Stanovnici su živjeli uglavnom od prihoda od najma imovine, od uzgoja vinove loze, maslina i voćaka. Zapisi o prirodi i položaju glavnog naselja "Pituntium" ukazuju na podrijetlo naselja iz predrimskog razdoblja. Pretpostavlja se da je naselje bilo je na području Stare Podstrane te da je bilo opasano kamenim suhozidom od velikih kamenih blokova. Ostaci tih kamenih blokova mogu se i danas vidjeti zidu groblja crkve Sv. Martina u Svetom Martinu. Jedan od blokova u ovom zidu je rimski nadgrobni spomenik koji je pripadao rimskom vojskovođi Lucius-u Artorius-u Castus-u. Brojni povjesničari smatraju da postoji dovoljno dokaza da je to nadgrobni spomenik nikoga drugoga doli legendarnog kralj Arthura. Na području Svetog Martina postoje i brojni drugi zanimljivi arheološki nalazi. Među ostale zanimljive ostatke iz rimskog perioda povijesti Podstrane spadaju ostaci rimske građevine na lokalitetu "Polače" i dvorca "Cindro" u naselju Strožanac.
Vjeruje se da su Hrvati stigli na ovo područje početkom sedmog stoljeća i osnovali nekoliko naselja na padinama ispod vrhova primorskih planina. Najstarije naselje pod nazivom "Gornja Vas" utemeljeno je u blizini izvora pitke vode. U Svetom Martinu, godine u 839., hrvatski knez Mislava dogovorio je primirje sa Petrom Tradonikom, mletačkim duždom - od toga dana mletačkoj mornarici više nije bilo dopušteno slobodno ploviti Jadranskim morem. U jedanaestom stoljeću, mještani Podstrane su zajedno sa susjednim selima osnovali "Poljičku republiku", autonomnu zajednicu organiziranu kao "seljačke republike", koja je najpoznatija po "Poljičkom Statutu" koji je prvi put napisan godine 1440. Stanovnici Podstrane strahopoštovali su Statut i njegove zakone oslonjajući se na vjeri u Boga. No, više od svega cijenili su slobodu i voljeli domovinu, koju su često morali braniti od brojnih osvajača: Austrije, Venecije, Francuske i velikosrpskog/crnogorskog agresora. Poljička Republika uništen je 1807. godine od strane francuske vojske, a njen status ukinut i lišen neovisnosti.
Razvojem turizma u Hrvatskoj, on polako postaje najvažnija gospodarska djelatnost i izvor prihoda za ljude u Podstrani. Podstrana svoju turističku ponudu temelji na dobro znanoj gostoljubivosti svojih stanovnika, bogatoj kulturnoj i gastronomskoj baština, prirodnim ljepotama, blagoj klimi, čistom moru i beskrajom nizu lijepih šljunčanih plaža. Blizina najvećeg dalmatinskog i drugog po veličini hrvatskog grada, grada Splita, sigurno igra vrlo važnu ulogu u razvoju Podstrane kao modernog turističkog naselja. Split je najveća luka i najvažnije prometno, kulturni i društveno središte na istočnoj strani Jadrana. Podstrana se nalazi samo nekoliko kilometara istočno od Splita, a sa redovitim autobusnim vezama postala je u naravi predgrađe Splita.
Podstrana se proteže duž jadranske turističke magistrale, dvotračne ceste koja je povezuje s ostalim turističkim središtima na hrvatskoj obali. Uz cestu postoje brojni hoteli, restorani, privatne kuće u kojima je moguće pronaći odličan smještaj za razumnu cijenu. A uz samu obalu, nalazi se nekoliko kilometara dug niz bijelih šljunčanih plaža, s puno hlada i brojnim kafićima koji se nalaze uz lijepu šetnicu. Istočni dio Podstrane imena "Mutogras" vrlo je popularno mjesto za jedrenje na dasci, a najam opreme za jedrenje moguć je na nekoliko mjesta u Podstrani. Tu su i mnoge druge mogućnosti za sportove na vodi, kao što je iznajmljivanje skutera, kajaka, ronjenje i iznajmljivanje čamca kojima možete istražiti obližnje otoke. Zapadni dio Podstrane je dom jednog od najboljih hotela u Hrvatskoj, hotela "Le Meridien Lav", s brojnim sadržajima dostupnim javnosti, kao što su otvoreni i zatvoreni bazeni, teniski tereni, wellness centar, konferencijski centar, parkiralište, marina, casino, restorani, barovi, igraonica za djecu i sl.
