Omiški gusari

Na vrhuncu svoje moći, omiški gusari bili su jedni od najmoćnijih i najstrašnijih gusara na cijelom Sredozemlju. U 12. i 13. stoljeću Omišem su vladali knezovi Kačići, vođe Omiških gusara. Omiški knezovi iz obitelji Kačić: Malduk, Toljen, Pribislav, Osor bili gospodari Jadrana, toliko moćni da su gradovi Dubrovnik i Kotor bili prisiljeni s njima potpisivati ugovore o slobodnoj plovidbi Jadranskim morem. U 13. stoljeću se čak i moćna Venecijanska Republika pojavljuje kao stranka u ugovoru s omišanima i obvezuje se na plaćati danak kako bi svojoj floti osigurala slobodnu plovidbu i trgovinu. Omiški su gusari kojima se napadaju papinske galije i trgovci Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita. Na nekoliko navrata su napali će se i križari na putu u Svetu zemlju.
Omiški gusari vladali su Jadranskim morem dulje od tri stoljeća, sve do godine 1420. kada cijela Dalmacija izuzev Omiša, pada pod vlast Mletačke Republike, najmoćnije pomorske sile toga vremena. Okruženi neprijateljima, koje su tako zdušno stvarali proteklih 300 godina, i ostaviljeni potpuno sami, Omiški su gusari 24 duge godine uspjeli odoljevati napadima Mlećana. Godine 1444. Omiš je pao u ruke Venecije i ta godina označava kraj gusarstva na Jadranu.
Omiški gusari bili su izvanredni pomorci i brodograditelji, poznati po svojim brodovima imena Sagittae (strijele). Bila je to posebna vrsta broda plitkog gaza, prilagođena za brzi napad i još brži povratak u sigurnost ušća rijeke Cetine. Zbog svog položaja i hrabrost njegovih stanovnika, Omiš je bio i ostao neosvojiva utvrda na kojoj su zube slomili i najmoćniji od osvajača. Čak niti strašni Turci, koji su osvojili čitavu jugoistočnu Europu i bili zaustavljeni tek pred zidinama Beča, nisu uspjeli osvojiti Omiš.

• 1145. Povlja, Otok Brač - omišani uništavaju benediktinski samostan, sagrađena između kraja 9. i početkom 10. stoljeća.
• 1167. knez Nikola Kačić potpisuje mirovni sporazum s trgovcima iz Kotora. Sporazum je uskoro raskinut.
• 1180. Arnir, splitski nadbiskup kamenovan je u selu Dubrava nadomak Omiša.
• 1190. Kačići potpisuju novi ugovor s Dubrovnikom. Ovaj sporazum je također uskoro raskinut.
• 1200. Komiža, otok Vis - Benediktinci premještaju samostan Sv. Nikole iz Komiže na Biševo zbog straha od napada omiških gusara.
• 1208. Venecija potpisuje ugovor s omiškim gusarima i obavezuje se plaćati danak i tako osigurava slobodnu plovidbu i trgovinu.
• 1220. Omiški gusari napadaju papinske križare na putu u Palestinu.
• 1221. papa Honorije III poduzima križarski rat protiv omiških gusara. Omišani dobivaju rat.
• 1226. Knez Toljen Kačić pljačka okolicu Splita.
• 1228. papa Honorije III poduzima još jedan križarski rat protiv omiških gusara. Omišani gube rat ali se gusarenje nastavlja.
• 1228. Splitska, otok Brač - omišani uništavaju crkvu Sv. Marije.
• 1236. Venecija i Dubrovnik udružuju se protiv omiških gusara.
• 1241. Otok Šolta - otočne crkve i otočna naselja teško su oštećena u napadu omiškog kneza Osora Kačića i njegovih gusara na otok.
• 1273. Omiški gusari pljačkaju biskupa Kefalonije.
• 1277. Nerežišća, otok Brač - omiški gusari napadaju mjesto i pale arhivsku građu čitavog otoka Brača.
• 1278. omiški gusari zauzimaju čitav otok Brač.
• 1280 Sućuraj, otok Hvar - omiški gusari pale samostan pustinjaka braće Sv. Augustina.
• 1294. Povlja, Otok Brač - omiški gusari opet opljačkaju samostan u Povljima.
• 1331. Otok Hvar - nakon nekoliko stoljeća u kojima su se Venecija, Bizant i hrvatsko-ugarski kraljevi izmjenjivali kao vladari otoka, hvarani se stavljaju pod skute Venecije kao zaštitu od zloglasnih omiških gusara.